Pages

Sabtu, 01 September 2012

BARLAKI

  1. Introdusaun
  2. Barlaki ne’e rasik hanesan tradisaun timor – leste nian. Tradisaun ida ne’e komesa kedas husi uluk desde ita nia avô bisa avô nia tempu (antes de Japonés no Portugués sira tama iha Timor).
  3. Objectivu husi Barlaki
  4. Barlaki ne’e rasik iha objectivu atu feto ne’e bele fo fila ninia inan no aman sira nia kolen durante nia ki’ik to’o bo’ot (kasamentu). Barlaki ne’e rasik iha objectivu
  5. Prosesu husi Barlaki ne’e rasik
  6. Prosesu husi Barlaki ne’e la hanesan (oi – oin), iha barlaki balu (Husi cultura/ lisan balu) la hanesan ho cultura/ lisan sira seluk. Ne’e dunik, hau temi deit prosesu barlaki balu ne’ebe mak geral liu ou maioria iha timor – leste. Prosesu barlaki nia ne’ebe mak geral/ maioria iha timor mak liu husi prosesu 3 (tolu):
    • Prosesu primeiru
    • Iha prosesu ida ne’e familia rua (husi feto no husi mane) sei fo uluk koniesimentu ba malu. Metode husi Konese malu ne’e liu husi dalan ida ne’ebe mak hanesan, familia husi mane nia tenki fo uluk karau (inan ka aman) ba iha familia husi feto nia, nune’e mos familia husi feto nia mos sei distribui mos tais feto ida ba iha familia mane nian. Liu husi karau (inan ka aman) ne’ebe mak fo husi familia mane nian ne’e ho sentidu respeito ba familia feto nian.
    • Prosesu Segundu
    • Iha prosesu ida ne’e bolu ho naran “Aitukan no Be’e Manas”. Iha prosesu ida ne’e familia husi mane nian sei fo tan karau ida (inan ka aman) no osan balun. Hanesan symbol rekoniesimento ida ou servisu rekompensa atu nune’e feto nia inan no aman atu bele manter nafatin atu eduka sira nia oan feto to’o iha idade adulta.
    • Prosesu terseiru
    • Iha prosesu ida ne’e hanaran ho “Hafolin”. Familia husi mane nian sei fo barlaki hanesan: Surik, Samurai, Osan Mutin no Osan Metan, Mortel, Belak no sira seluk tan. No familia mane nian mos sei fo tan Bibi, Kuda, Karau nia dikur ba iha familia feto nian. Nune’e mos familia husi feto nia sei fo tan tais feto ida ba iha familia mane nian.

  7. Barlaki ne’e hotu iha aspektu rua:
  8. - Aspektu positivu
    - Aspektu negativu
    1. Aspektu positivu
    2. Aspektu positive ne’e ita konsidera hanesan dignidade feto nian relativamente hare’e liu ba grau parentesku.
    3. Aspektu negativu
    Aspektu negative ne’e ita bele konsidera hanesan foti feto nian dignidade hanesan fali ho sasan hodi fa’an no sosan, no troka feto nia dignidade ho sasan no materia sera seluk.
    Iha kraik ne’e resultadu husi imagem ne’ebe mak hau foti iha base, imagem sira ne’e sira ne’e compostu husi Tais (Feto no Mane) no Mortel. 

Imagem Husi Tais no Mortel. Tais ho Mortel ne'e resultado husi Prosesu Barlaki rasik.
Imagem Husi Tais no Mortel
 

Blogger news

Blogroll

About